RSS

Rude i fosilna goriva: koliko još imamo vremena?

12 maj

Prirodni izvori ruda su ograničeni i finalni. Koju rudu za šta koristimo i koliko će potrajati? Slikoviti jasni prikaz.

klik za uvećanje

Kraj fosilnih goriva

 
18 komentara

Objavljeno od strane na 12 maja, 2011 inč Energija, Neobnovljiva energija

 

18 odgovora na “Rude i fosilna goriva: koliko još imamo vremena?

  1. Miša

    13 maja, 2011 at 08:12

    Da li ovo znači da nam je uskoro odzvonilo?

     
  2. Kill Blinton

    13 maja, 2011 at 08:16

    Nafta je neiscrpna i stalno se obnavlja, ali svet bi svakako bio srećniji da se pređe na Tesline sisteme prikupljanja energije…

     
    • Ivan

      13 maja, 2011 at 13:47

      Nafta je neiscrpna i stalno se obnavlja, ali svet bi svakako bio srećniji da se pređe na Tesline sisteme prikupljanja energije…

      Hajde napiši nešto što je istinito. Ja ću prvi, ti me sledi:

      Nafta nastaje ispod zemljine kore, na dubini od 2.900 kilometara. Tu se nalaze ugljenik i vodonik pod visokim pritiskom koji formiraju ugljovodonična jedinjenja – kameno ulje. Pod pritiskom, ovo ulje teži ka zemljinoj kori. Kako se ulje podiže, nailazi na pukotine u sedimentnim stenama i tu ostaje zarobljeno, kao u rezervoaru. To su danas poznata nalazišta nafte. U ovoj dubokoj vrelini u utrobi planete žive i bakterije koje se hrane baš ugljovodonikom.

      Koliko vremena treba da se oformi nafta?

      Fossil fuels, coal, oil and natural gas, are a non-renewable source of energy. Formed from plants and animals that lived up to 300 million years ago, fossil fuels are found in deposits beneath the earth. The fuels are burned to release the chemical energy that is stored within this resource.

      U vodu pada argument da je „nafta neiscrpna“ i da se „stalno obnavlja“.

       
  3. Miša

    13 maja, 2011 at 08:45

    Blintone, nafta se obnavlja u periodima dužim od 1.000 god. Znaš li kako nafta nastaje? Fosilni ostaci, visok pritisak, puno vremena…

    I dalje nisi poslao link na ozbiljan tekst o Teslinoj besplatnoj energiji.

     
  4. Miša

    13 maja, 2011 at 20:28

    Ivane, odličan odgovor!

     
  5. Milos

    15 maja, 2011 at 20:41

    Sta znaci ovaj vertikalni dijagram, sta je gb/a?

     
    • Ivan

      15 maja, 2011 at 22:49

      Giga barrels of oil equivalent per annum (gigabarela godišnje) ;).

       
  6. Milan solarni

    16 maja, 2011 at 23:04

    Ljudi, da li ste znali da 175·10^9 MW solarne energije dopre do zemlje? A mi se bavimo razmisljanjem o tome koliko imamo zaliha konvencionalnih izvora energije
    !?!

     
    • Ivan

      17 maja, 2011 at 11:57

      Sunčevu energiju još uvek ne možemo efikasno da iskoristimo. Upravo gledam sajt sa linka koji su ostavio.

       
  7. Milan solarni

    17 maja, 2011 at 19:02

    Ivane, u potpunosti se slazem sa tobom, efikasno koriscenje solarne energije je jos uvek veliki problem. Medjutim smatram da ne treba previse insistirati na tome jer su judi skloni da lako odustanu.
    Kada bi svako pokusao da iskoristi bar malo ove besplatne energije za potrebe svog domacinstva, napravili bi veliki korak koliko god to neefikasno bilo.

    Inace sjajan blog, svaka cast, redovno cu pratiti nove postove…

     
    • Kill Blinton

      19 maja, 2011 at 08:42

      Problem su Rokfeler, Rotšild i Dipon i još neki njima bliski.
      Oni decenijama ubijaju svaku ideju o drugačijim i jeftinim izvorima energije i koče napredak čovečanstva!

      1) Energija vazduha, ali ne ove igračke od vetrenjača što se nude kao ozbiljna rešenja, nego sledeće (Što se danas nudi kao zelena tehnologija u svetu, su uglavnom neefikasne tehnologije).
      A nude se opet samo iz cilja i mogućnosti finansijske zarade i profita od strane već pomenutih određenih interesnih/lobistikkih grupa i država.
      Maglev vazdušne turbine (Maglev Wind Turbine), sa VERTIKALNOM osom rotacije – Jedna velika turbina od 2 GW može da proizvede dovoljno struje za oko 1.500.000 domacinstava. Koristi svu raspoloživu energiju vetra (od minimalnog povetarca do brzina većih od 40 m/sec.). Ima zaštitnu mrežu da spreči ulet ptica/životinja u rotor/turbinu. Uklapa se u prirodni prostor i okolinu. Ima prostor za sletanje helikoptera na vrhu. Troskovi održavanja su minimalni. Vek trajanja strukture 500 godina, mašinskog dela 100 godina, turbinskih lopatica/listova 50 godina. Troškovi izgradnje su oko 50-75% niži nego kod konvencionalnih vetrenjača.Svi delovi su standardizovani, tako da je i vreme potrebno za izgradnju takođe znatno niže nego kod konvencionalnih vetrenjača.
      http://www.youtube.com/watch?v=Y7Qs2gFlt-ohttp://www.maglevwindturbine.com/http://www.maglevwind.com/ (svi tehnički podaci i informacije).
      Jedini je „problem“ što ozbiljno ugrožava trenutni profitni
      sistem u energetskoj industriji.
      Gradnja je bila prvo započeta u Americi i Kini, ali je opet pod velikim pritiskom obustavljena!

      2) SolSource 3-in-1. Solarni mobilni sistem za kuvanje, grejanje i struju. Može se koristiti u prelaznoj fazi za 2,5 milijarde najsiromašnijih u svetu, dok se u potpunosti ne sprovede glavni sistem:
      http://www.oneearthdesigns.org/solsource.html
      http://www.oneearthdesigns.org/heatsource.html

      3) Najmodernija raspoloživa solarna tehnologija koju
      je razvio William Yuan. Ovaj (tada, 2008) američki student (Portland, Oregon, student nanotehnologije i nuklearne fizike) je pronašao i razvio novi tip solarne
      ćelije. Visoko efikasnu 3D solarnu ćeliju. Jedna od posebnih karakteristika je da svetlost
      više puta ima interakciju sa solarnom celijom.
      “A Highly-Efficient 3-Dimensional Nanotube Solar Cell for Visible and UV Light “.
      Znači, ima apsorpciju svetlosti od vidljivog spektra pa sve do ultraljubicastog.
      Njegov sistem koristi nanocevi od ugljenika uz pomoć kojih se ubrzava i povećava provodljivost elektrona i time još dodatno multiplikuje konverzija/pretvaranje svetlosti u elektricitet. Pored ovoga je još napisao kompjuterski program za optimalizaciju parametara solarnih tornjeva.
      Rezultati su pokazali da ove 3D solarne ćelije apsorbuju 500 puta više svetlosti od standardnih/ konvencionalnih komercijalnih solarnih ćelija i 9 puta više od najmodernijih (high-tech) eksperimentalnih 3D solarnih ćelija koje koristi NASA u vasioni.

      Click to access 2008_DF_William_Yuan.pdf

       
  8. Kill Blinton

    19 maja, 2011 at 09:09

    U orbiti uvek sija sunce, nema oblaka i nema prirodnog gubitka u intenzitetu svetlosti kroz atmosferske slojeve (kroz atmosferske slojeve se gubi oko 50% na intenzitetu svetlosti). Imamo na raspolaganju čistu sunčevu svetlost/energiju u punom intenzitetu i konstantno napajanje.
    Kapacitet konvencionalnog satelita (sa konvencionalnim solarnim ćelijama, ne sa onima
    što je razvio William Yuan), je oko 2.500 megavata, kao što je kapacitet jedne prosečne hidroelektrane ili nuklearke, a novčana cena je ista, oko 2-3 milijarde dolara. Životni vek je oko 30 god., ali samo konvencionalnih solarnih ćelija, ne samog satelita. Nakon tog perioda se za 18% do 20% smanjuje kapacitet konvencionalnih solarnih ćelija. Ali pošto
    je ceo sistem modularno sastavljen, lako ih je opet zameniti novim.
    Radijus pokrivanja jednog satelita je oko 12.000 km, tako da jedan satelit može da šalje struju na svako željeno mesto na planeti unutar područja pokrivanja.
    Sa najnovijim solarnim ćelijama, što je razvio William Yuan, solarni satelit bi imao kapacitet od oko 9 prosečnih hidroelektrana ili nuklearki (22.500 megavata ili 22,5 gigavata, dovoljno struje za oko 17 miliona domaćinstava).
    Celokupni sistem se ne može komercijalizovati, ne zato što je skup (Nemačka planira da gradi 20 nuklearki, Rusija na desetine), nego zato što direktno ugrožava opstanak sadašnjeg sistema i energetsku industriju zasnovanu na nuklearkama i nafti!
    I tako ovakvi i slični sistemi ostaju na raspolaganju samo vojnoj industriji 😦
    http://en.wikipedia.org/wiki/Space-based_solar_power

     
    • Ivan

      19 maja, 2011 at 12:03

      To sve zvuči lepo, no rekao si da se nafta „stalno obnavlja“, na šta sam ti gore odgovorio, pa sam malo „sumnjičav“ sada ;).

       
  9. Nenad

    21 maja, 2011 at 09:12

    Za solarnu energiju iz svemira:

    Space Based Solar Power Satellite Program from PG&E and Solaren in California

    http://www.powersat.com/
    http://www.spaceenergy.com/

    Za akumuliranje prikupljene energije vetroturbina i zemljanih solarnih kolektora:
    http://www.blic.rs/Slobodno-vreme/Vesti/83577/Tecni-akumulatori-ce-moci-da-zamene-elektricne-centrale-

    Inace, trebamo stvarno vise energije i truda (kolektivno)uneti u razradu obnovljivih resenja (za sve sektore), umesto da obnovljiva resenja stalno pokusavamo da diskreditujemo. Jer na taj nacin samo ponavljamo greske iz proslosti.
    Ostvarivanje ekonomije obnovljivih resursa nije lako ali isto tako nije neostvarljivo, sve zavisi od nivoa i kvaliteta informacija i znanja sto imamo na raspolaganju, i naravno, ono najvaznije, volje ljudi za tim.
    Postoji jedna zanimljiva knjiga u kojoj su sabrane mnoge korisne informacije i konkretna resenja za ostvarivanje ekonomije obnovljivih resursa, za sve sektore ekonomije.
    Knjiga je dosta opsirna, ali i kako ce drugacije kada je i ekonomija jedna siroka oblast (primarne, sekundarne i tercijalne delatnosti).
    Knjiga pocinje sa primarnim delom ekonomije i postepeno razradjuje sve njene ostale komponente:

    Inace, mozda jos jedna stvar sto je vredna procitati je uticaj razvoja visokih tehnologija na ljudski rad:

     
  10. mad

    25 maja, 2011 at 16:44

    zanimljiv dijagram,ali mene interesuje na osnovu kojih realnih činjenica se dolazi do ovakvih predviđanja.Nemora u dtalje nego čisto okvirno.Na osnovu čega su ljudi zaključili da ima toliko i toliko rezerva fosilnih goriva.I ja mislim da je preterano iskorišćavanje fosilnih goriva,što je neumitno na neki način.Prosto iz tog razloga da smo mi za 100 godina potrošili nešto što se taložilo milionima.Ali mi nije jasno kako se došlo do tih predviđanja o konačnim količinama.

     
    • Ivan

      26 maja, 2011 at 22:30

      Do iscrpljenja nafte je ostalo jos 15.534 dana, do iscrpljenja gasa 60.961 dan a do iscrpljenja uglja 152.131 dan — jedna zanimljivost. 😉

       
  11. Miša

    1 juna, 2011 at 06:16

    @mad

    Stalna istraživanja trebalo bi da su već precizna oko zaliha otkrivenih nalazišta. Grenland je novo i podeljen je između najvećih kompanija.

    Sem toga, imaj u vidu da neko sračunato želi da prikaže kako je preostalo više ili manje nafte – špekulacija na berzi, promovisanje novih proizvoda…

    U svakom slučaju, fosilnim gorivima odbrojani su dani.

     
  12. Branko Baćović

    12 jula, 2011 at 16:37

    Bilo kako bilo, ako mislimo da preživimo, osim što mora da malkice suzbijemo nekontrolisani bum populacije (mada to zvuči poprilično strašno) moramo i da pređemo na obnovljive izvore energije. Sunce, vetar, voda… nije jednostavno, ali nam drugo ne preostaje… Doduše sam pročitao da je jedan tip na putu da pronađe laboratorijsku naftu…

     

Leave a reply to Ivan Odustani od odgovora